Jedna od posljedica razvoja čovjeka i društva je pojava novih djelatnosti i zanimanja. Svaka aktivnost u kojoj čovjek provodi najmanje trećinu jednog dana, predstavlja znatan zahtjev na čovjekove tjelesne i mentalne kapacitete. Takvi zahtjevi čine čovjeka boljim, vještijim i sposobnijim, ali, s druge strane, u određenoj mjeri donose i negativne posljedice. Jedna od negativnih posljedica je i zdravstvena ugroza. Dugotrajno obavljanje određene profesionalne aktivnosti može dovesti do pojave sindroma prenaprezanja. To se posebno odnosi na one profesionalne aktivnosti koje u sebi sadrže naglašenu kretnu komponentu. Srećom, razvoj medicine rada i kineziologije omogućili su primjerena rješenja za navedene probleme. Prepoznavanje pojedinih neželjenih stanja (medicina rada) i preventivno/korektivno djelovanje (kineziologija) omogućuju relativno brzo i učinkovito otklanjanje rizika osobama koje su u ugrozi pojave sindroma prenaprezanja. Ipak, najvažniji i najisplativiji put za pojedinca i društva je preventivno djelovanje. Ovaj priručnik nudi preventivna rješenja u obliku promatranja (dijagnostike) i mijenjanja (tjelesnog vježbanja) za sve osobe koje se nalaze u riziku pojave nekog od oblika prenaprezanja uzrokovanog profesionalnim aktivnostima.
Prof. dr. sc. Igor Jukić, prof. cin.
Razvoj sporta i rekreacije doveo je do pojave brojnih ozljeda i oštećenja sustava za kretanje, koji se inače rijetko susreću pri drugim ljudskim aktivnostima. Sama terminologija i opis sindroma prenaprezanja govore o kroničnom poremećaju koji je uvjetovan ponavljajućim pokretima ali i specifičnim bio-mehaničkim odrednicama pojedinog radnog procesa i/ili sportske aktivnosti. Iako se, pri spominjanju terminologije sindroma prenaprezanja, najčešće misli na sportaše i rekreativce, sindromi prenaprezanja su u velikoj mjeri prisutni u brojnim drugim profesijama i zanimanjima – poput automehaničara, parketara, soboslikara, profesionalnih muzičara, plesača, daktilografa, kuhara, kirurga, trgovaca i radnika na tekućoj vrpci. Ovi podaci govore u prilog praktičnoj važnosti i neophodnosti odgovarajućeg djelovanja u promociji zdravlja na radnom mjestu u sklopu redovitih aktivnosti medicine rada i sporta.
Također, obzirom da aktualni podaci iz europske liste profesionalnih bolesti (European Schedule of Occupational Diseases) ukazuju na sindrome prenaprezanja gornjih ekstremiteta kao najčešće profesionalne mišićno-koštane bolesti, ovaj priručnik svakako dobiva na praktičnoj važnosti u svakodnevnoj djelatnosti specijaliste medicine rada i sporta, ali i drugih srodnih specijalizacija. Priručnik je zamišljen da kroz pregledno napisan teoretski i praktičan dio daje sažete i korisne smjernice u prevenciji profesionalnih sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta. Samim time postaje i edukacijski materijal neophodan za odgovarajuću promociju zdravlja i zdravog ponašanja na radnom mjestu i na sportskim aktivnostima.
Doc. dr. sc. Milan Milošević, dr. med.
S velikim zadovoljstvom bila sam recenzent za ovaj priručnik. Čitajući tekst ugodno sam se iznenadila koliko su detaljno i dobro kolege napisale svako poglavlje, da bi što bolje prikazali sindrome prenaprezanja gornjih ekstremiteta.
Mislim da je ovakav priručnik potreban i dobro je došao na naše tržište, gdje su sindromi prenaprezanja gornjih ekstremiteta čest medicinski problem. Priručnik je potreban za dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika radi preventivnog pristupa, ranog prepoznavanja i dijagnosticiranja kao i što ranije započetog liječenja sindroma prenaprezanja gornjih udova.
Zbog prisilnog položaja glave, ramena i ruku, ponavljanja nefizioloških pokreta, prekomjernog intenziteta rada, neadekvatnih uvjeta radne sredine, neergonomski kreiranih alata, tipkovnica, namještaja, glazbala, dolazi do sindroma prenaprezanja kod mnogih profesija kao metalskih, tekstilnih radnika, automehaničara, ličilaca, kompjuteraša, kirurga, stomatologa, muzičara kao i sportaša profesionalaca i rekreativaca.
U liječenju sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta kao i u njihovoj prevenciji najvažniju ulogu imaju vježbe i to vježbe istezanja, te vježbe jačanja muskulature. Pri izvođenja tih vježbi važno je zauzimanje točno određenog položaja i izvođenje pojedinih vježbi kako se i navodi u ovom priručniku. Vjerujem da će ovaj priručnik poslužiti kao dobra stručna knjiga ne samo zdravstvenim radnicima, kineziolozima i sportašima, nego i svima koji žele vježbati sa ciljem preveniranja i liječenja sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta.
Vesna Budišin, dr. med.